Kada sam prvi put pročitao Kur’an bio sam zapanjen na razne načine. Prije svega, bilo je dosta eksplicitnih i direktnih referenci na Indžil (Jevanđelje ili Novi zavjet). Ali isto tako me je zaista zaintrigirao specifičan obrazac po kojem se citirao ‘Indžil’. Ispod su svi ajeti u Kur’anu koji direktno spominju ‘Evanđelje’ (Indžil). Možda ćete primijetiti obrazac koji sam primijetio. (Koristim prevod Jusufa Alija)
On tebi objavljuje Knjigu (korak po korak) , pravu istinu, koja prethodne potvrđuje, a zakon (Mojsijeva) i jevanđelje (Isusa) objavio je. još prije, kao putokaz ljudima, a objavio je i ostale koje rastavljaju istinu od neistine. One koji u Allahove riječi ne vjeruju čeka teška patnja [Surat 3:3-4 (Al-Imran)]
I poučiće ga (Isusa) pismu i mudrosti, i zakon i jevanđelje [Surat 3:48 (Al Imran)]
O sljedbenici Knjige, zašto se o Ibrahimu prepirete, pa zar zakon i jevanđelje nisu objavljeni poslije njega? [Surat 3:65 (Al Imran)]
Poslije njih [prorocima] poslali smo Isaa, sina Merjemina, koji je priznavao zakon prije njega objavljen, a njemu smo smo dali jevanđelje, u kome je bilo uputstvo i svjetlo, i da da o jevr jevr di su se Allaha bojali [Surat 5:46 (Maida)]
Da se oni [Ljudi Knjige] pridržavaju zakon i jevanđelje i onoga što im objavljuje Gospodar njihov [Surat 5:66 (Maida)]
O sljedbenici Knjige, vi niste nikakve vjere ako se ne budete pridržavali zakon i jevanđelje, i onoga što vam objavljuje Gospodar vaš [Surat 5:68 (Maida)]
Gle, ja sam te (Allah) naučio (Isusa) Knjizi i mudrosti, zakon i jevanđelje [Surat 5:110 (Maida)]
On im je to zbilja obećao u zakon, i jevanđelje, i Kur’anu [Surat 9:111 (Tauba)]
Tako su opisani u zakon A u jevanđelje: oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda učvrsti, i on ojača, i ispravi se na svojoj stabljici [Surat 48:29 (Fat-h)]
Ono što se ističe kada stavite sve reference na jevanđelje iz Kur’ana zajedno je da ‘jevanđelje’ nikada ne stoji samostalno. U svakom slučaju, termin ‘Zakon’ mu prethodi. ‘Zakon’ su Musaove (Mojsijeve) knjige, opšte poznate kao ‘Taurat’ među muslimanima i ‘Tora’ među jevrejskim narodom. Indžil (jevanđelje) je jedinstven među Svetim knjigama u tom pogledu po tome što se nikada ne spominje izolirano. Na primjer, možete pronaći samostalne reference na Taurat (Zakon) i Kur’an. Evo nekoliko primjera.
Mi smo Musau Knjigu dali da učinimo potpunom blagodat onome koji će prema njoj postupati i kao objašnjenje svemu i uputu i milost – da bi oni povjerovali da će pred Gospodara svoga stati A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala [Sura 6:154-155 (Stoka)]
A zašto oni ne razmisle o Kur’anu (sa pažnjom)? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti [Sura 4:82 (Žene)]
Drugim riječima, nalazimo da kada Kur’an spominje ‘Evanđelje’, uvijek ga spominje zajedno sa, i samo ispred njega, ‘Zakon’. I ovo je jedinstveno jer će Kur’an spomenuti sebe osim pozivanja na druge Svete knjige i također će spomenuti Zakon (Taurat) bez pominjanja drugih Svetih knjiga.
Obrazac je održan čak iu jednom izuzetku
Postoji samo jedan izuzetak od ovog obrasca koji sam pronašao. Primijetite kako sljedeći ajet spominje ‘jevanđelje’
‘Mi smo Nuha i Ibrahima poslali i nekima od potomaka njihovih vjerovjesništvo i objavu dali; neki od potomaka njihovih su na Pravome putu, a mnogi od njih su nevjernici’. Zatim smo, poslije njih, jednog za drugim Naše poslanike slali [Noa, Abraham i proroci], dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojem smo jevanđelje dali, au srca sljedbenika njegovih njegovih smo blaost blagost i uv, ga nismo propisali – u želji da steknu Allahovo zadovoljstvo [Surat 57:26-27 (Hadid)]
Iako je ovo jedini primjer ‘Jevanđelja’ (ili ‘Indžila’) kojem ne prethodi direktna referenca na ‘Zakon’, kontekst ovog ajeta potvrđuje obrazac. Prethodni ajet (26) je eksplicitno pominjao Nuha, Ibrahima (Abrahama) i druge poslanike, a zatim u ovom ajetu spominje ‘Jevanđelje’. Ali upravo ovaj ‘Zakon’ – Musaov (Mojsijev) Taurat – uvodi i objašnjava Noa, Ibrahama i druge proroke. Dakle, čak i u ovom izuzetku, obrazac ostaje jer sadržaj Zakona, a ne samo oznaka, prethodi spominjanju ‘jevanđelja’.
Znak za nas od proroka?
Dakle, da li je ovaj obrazac značajan? Neki to mogu jednostavno odbaciti kao slučajnu pojavu ili zbog jednostavnog običaja da se na ovaj način poziva na Indžil. Naučio sam da veoma ozbiljno shvatam obrasce poput ovog u Knjigama. Možda je to važan znak za nas, da nam pomogne da ostvarimo princip koji je postavio i uspostavio sam Allah – da Indžil možemo razumjeti samo kroz prvi odlazak u Taurat (Zakon). Kao da je Taurat preduvjet prije nego što možemo razumjeti Indžil. Možda bi onda bilo vrijedno da prvo pregledamo Taurat i vidimo šta možemo naučiti što bi nam moglo pomoći da bolje razumijemo Indžil (Evanđelje). Kur’an nam govori da su ti rani poslanici bili ‘znak’ za nas. Razmotrite šta piše:
O sinovi Ademovi, kad vam između vas samih budu dolazili poslanici koji će vam propise Moje objašnjavati – onda se oni koji se budu Allaha bojali i dobra djela činili neće ničega bijatić im za.a oni koji dokaze naše budu poricali, i od njih se budu oholo okretali, biće stanovnici u vatri, u njoj će vječno ostati [Sura 7:35-36 (Visine)]
Drugim riječima, ovi proroci su imali znakove o svom životu i poruku za djecu Adamovu (nas!), a oni koji su mudri i razboriti pokušat će razumjeti ove znakove. Dakle, hajde da počnemo razmatrati Indžil tako što ćemo proći kroz Taurat (Zakon) – razmatrajući prve poslanike od početka da vidimo koje su nam znakove dali koji nam mogu pomoći da razumijemo Pravi put.
Počinjemo odmah na početku vremena sa Adamov znak.Onda nastavljamo sa Znakom Kain i Abel, Noa, lem i Ibrahimovi znakovi (ja, II III). Naravno, možda biste željeli započeti odgovorom na pitanje da li su knjige Taurat, Zabur i Indžil (koje čine Bibliju) bile oštećene. Šta kaže časni Kur’an o ovom važnom pitanju? A sunnet? I informacije iz nauka o tekstualnoj kritici? Na Sudnji dan bi bilo dobro odvojiti vrijeme da se informišete.