Kur’an navodi Isaa (Isusa – a.s.) kao ‘al Masih’. Šta to znači? odakle dolazi? Zašto ga kršćani nazivaju ‘Hristom’? Je li ‘Masih’ isto što i ‘Hristos’ ili je to neka kontradikcija ili korupcija? Zabur (Psalmi) daje odgovore na ova važna pitanja. Međutim, da biste razumjeli ovaj članak, prvo morate pročitati članak o ‘Kako je prevedena Biblija?‘ jer će se ove informacije ovdje koristiti.

Porijeklo ‘Hrista’

Na slici ispod pratim proces prevođenja kako je objašnjeno u ‘Kako je prevedena Biblija?‘, ali se posebno fokusirajući na riječ ‘Hrist’ koja se koristi u današnjem Indžilu ili Novom zavjetu.

To možete vidjeti u originalni hebrejski Zabur (u kvadrantu #1) izraz je bio ‘mashiyach‘ koju hebrejski rječnik definira kao ‘pomazanu ili posvećenu’ osobu. Neki odlomci Zabura (Psalama) govore o a specifičan mashiyach (sa određenim članom ‘the’) kome je prorečeno da će doći. Kada je Septuaginta razvijena 250. godine prije Krista (vidi Kako je prevedena Biblija), učenjaci su koristili riječ na grčkom za hebrejski mashiyach koja je imala slično značenje – Χριστός = Christos – koji je došao iz chrio, što je značilo svečano trljanje uljem. Stoga riječ Christos je preveden značenjem (a ne transliteriran zvukom) sa hebrejskog ‘mashiyach’ u grčku Septuagintu da se odnosi na ovu konkretnu osobu. Ovo je kvadrant #2. Učenici Isa (Isusa – a.s.) shvatili su da je on upravo ta osoba o kojoj se govori u Septuaginti pa su nastavili koristiti taj izraz Christos u Indžilu (ili Novom zavjetu). (opet u kvadrantu #2)

Ali sa modernim engleskim (ili drugim jezicima) ‘Christos’ je tada bio transliterirano sa grčkog na engleski (i druge moderne jezike) kao ‘Hrist’. Ovo je donja polovina označene figure #3. Tako Englezi ‘hrist’ je vrlo specifičan naslov iz Zaburskih psalama, izveden prijevodom sa hebrejskog na grčki, a zatim transliteracijom sa grčkog na engleski. Hebrejski Zabur je preveden direktno na moderne jezike, a prevodioci su koristili različite riječi u prevođenju originalnog hebrejskog ‘mashiyach’. neki  (kao kralj Džejms) transliterirano hebrejski ‘mashiyach’ u englesku riječ Mesija po zvuku. drugi (kao New International) prevedeno ‘mashiyach’ po svom značenju i tako imaju ‘Anointed One‘ u ovim posebnim odlomcima psalama (ili Zabura). U oba slučaja ne viđamo često tu riječ ‘hrist’ u engleskim psalmima i stoga ova veza sa Starim zavjetom nije očigledna. Ali iz ove analize znamo da u Bibliji (ili al kitab):

‘Hrist’=’Mesija’=’Pomazanik’

i da je to bio specifičan naslov.

Dakle, odakle dolazi ‘Masih’ u Kur’anu?

Vidjeli smo kako ‘Hrist’=’Mesija’=’Pomazanik’ koji su ekvivalentni naslovi koje možete pronaći u različitim dijelovima Biblije (al kitab). Ali šta je sa time kako se u Kur’anu spominje ‘Hrist’? Da odgovorim, ekstrapolirat ću iz gornje slike koja prikazuje tok Mašijah->Hrist u Bibliji (al kitab).

Slika ispod proširuje proces na arapski Kur’an koji je napisan nakon hebrejskog i grčkog prijevoda Biblije (al kitab). Možete vidjeti da sam podijelio kvadrant #1 na dva dijela. dio 1a je isto kao i prije bavljenja originalnim ‘mashiyach’ na hebrejskom Zabur kao što je gore objašnjeno. dio 1b sada prati ovaj izraz na arapskom. Možete vidjeti da je izraz ‘mashiyac’h bio transliterirano (tj. sličnim zvukom) u Kur’anu (kao مسيح). Zatim, kada su čitaoci Kur’ana koji su govorili arapski preveli tu riječ na engleski, ponovo su je transliterirali kao ‘Masih’.

Sa ovim pozadinskim znanjem možemo vidjeti da jesu sve isti naslov i svi znače istu stvar na isti način da „4= ‘četiri’ (engleski) = ‘quatre’ (francuski) = IV (rimski brojevi) = 6-2 = 2+2.

The Christ predviđeno u 1. veku

Sa ovim znanjem, hajde da napravimo neka zapažanja iz Jevanđelja (Indžila). Ispod je reakcija kralja Heroda kada su mudraci sa istoka došli tražiti kralja Židova, dobro poznatog dijela priča o rođenju Isa (Isuse – a.s.). Obratite pažnju, ‘the’ prethodi Hristu, iako se ne odnosi konkretno na Isa (Isusa – as).

 Kad to ču kralj Herod, uplaši se, a s njim i sav Jerusalem. On okupi sve glavne svećenike i pismoznance iz naroda te ih upita gdje se treba roditi Pomazanik. (Matej 2:3-4)

Možete vidjeti da je sama ideja ‘u Hristov je već bio opšteprihvaćen između Heroda i njegovih vjerskih savjetnika – čak i prije nego što je Isa (Isus – sallallahu alejhi ve sellem) rođen – i ovdje se koristi bez posebnog upućivanja na njega. To je zato što, kao što je gore objašnjeno, ‘hrist’ dolazi iz Zabura (Psalama) koje su stotinama godina ranije napisali Poslanik i kralj Davud (David – sallallahu alejhi ve sellem), a obično su ga čitali Jevreji iz 1. stoljeća (poput Iroda) u grčkoj Septuaginti. ‘hrist’ bio (i još uvijek je) a naslov, ne ime. Iz ovoga možemo odmah odbaciti smiješne ideje da je ‘Hrist’ bio kršćanski izum ili izum nekoga poput Rimljana Car Konstantin iz 300. godine nove ere popularizirani filmovima poput Da Vinci Code. Titula je postojala stotinama godina prije nego što je bilo kršćana ili prije nego što je Konstantin došao na vlast.

Proročanstva ‘Hrista’ u Zaburu

Pogledajmo ova prva pojavljivanja proročke titule ‘Hristos’ u Zaburu (Psalmi), koju je napisao prorok Davud (David – sallallahu alejhi ve sellem) oko 1000 godina prije Krista – daleko, daleko prije rođenja Isaa (Isusa – as).

Kraljevi zemaljski mjesto su njihovo zauzeli … protiv JAHVE i pomazanika njegova … Onaj što sjedi na nebesima smije se, Gospod im se podruguje. … govoreći: “Ali ja, ja sam postavio kralja svoga nad Cionom, gorom svojom svetom….”. (Psalam 2:2-4)

Psalam 2 o Zaburu u Septuaginti bi se u grčkoj Septuaginti čitao na sljedeći način (stavljam ga s transliteriranim Christos tako da možete ‘vidjeti’ naslov Krista kao što bi to mogao čitalac Septuaginte)

Kraljevi iz svih krajeva svijeta podižu sei vladari se udružuju … protiv Jehove i protiv njegovog pomazanika … Onaj koji stoluje na nebesima smijat će se,Jehova će im se rugati. … govoreći: “Ja sam postavio svog kralja+na Sionu, na svojoj svetoj gori … (Psalam 2)

Sada možete ‘videti’ Hrista u ovom odlomku kao što bi to učinio čitalac iz 1. veka. I sljedeća transliteracija bi imala potpuno isto značenje:

Kraljevi zemlje zauzimaju svoj stav… protiv GOSPODA i protiv njegov Masih … Onaj koji je ustoličen na nebu se smije; Gospod im se ruga… govoreći: “Ja sam postavio svog Kralja na Sionu, na svetoj gori svojoj …(Psalam 2 Zaburov)

Ali Zabur (Psalmi) nastavljaju s više referenci na ovaj dolazak Krista ili Masiha. Stavio sam standardni odlomak rame uz rame s transliteriranim sa ‘Hrist’ i sa ‘Masih’ tako da ga možete vidjeti.

Psalm 132- From Hebrew	Psalm 132 – From Septuagint	Psalm 132 of Zabur with Arabic transliteration
O Jahve, …10 Poradi Davida, sluge svojega, ne odbacuj pomazanika svoga.11 Jahve se zakleo Davidu, istinom koju neće povući: “Jednog od tvojih potomaka ja ću postaviti na prijestolje tvoje— …17 “Ondje ću dati da nikne Davidov rog; ja sam pripremio svjetiljku za pomazanika svoga. ”	Jehova, …10 Radi svog sluge Davidanemoj odbaciti svog Krist.11 Jehova se zakleo Davidui sigurno neće povući svoju riječ: “Jednog od tvojih potomaka postavit ću na tvoje prijestolje— …17 “Ondje ću učiniti da Davidova snaga raste.Priredio sam svjetiljku za svog Krist. ”	Jehova, …10 Zbog Davuda tvog sluge, ne odbacuj svog masih.11 Jehova se zakleo Davidui sigurno neće povući svoju riječ:         “Jednog od tvojih potomaka postavit ću na tvoje prijestolje— …17 “Ovdje ću učiniti da Davidova snaga raste.Priredio sam svjetiljku za svog Masih. ”

Možete vidjeti da Psalam 132 posebno govori u budućem vremenu („…I volja napravi rog za Davida (ili Davuda)…”), poput mnogih pasusa u Tauratu i Zaburu. Ovo je važno zapamtiti kada procjenjujete proročanstva. Jasno je da Zabur daje tvrdnje i predviđanja koja gledaju na budućnost – i to bez razmatranja Indžila. Irod je bio svjestan da su starozavjetni proroci predviđali dolazak ‘Hrista’ – zbog čega je bio spreman za ovu najavu. Samo su mu bili potrebni njegovi savjetnici da objasne specifičnosti ovih predviđanja jer nije dobro poznavao Zabur. Poznato je da Jevreji čekaju svog Mesiju (ili Hrista). Činjenica da oni čekaju ili traže dolazak svog Mesije nema nikakve veze sa Isaom (ili Isusom – sallallahu alejhi ve sellem) u Indžilu ili Novom zavjetu (pošto oni to ignoriraju), već ima sve veze sa eksplicitnim pogledom na budućnost proročanstva u Zaburu.

Proročanstva Taurata i Zabura: kao brava sistema brava i ključ

Činjenica da Taurat i Zabur posebno predviđaju budućnost čini ih poput brave na vratima. Brava je dizajnirana u određenom obliku tako da je može otključati samo određeni ‘ključ’ koji odgovara obliku. Na isti način Stari zavjet je poput brave. Videli smo već u objavama na Velika Ibrahimova žrtva (savs), i Pasha proroka Muse (savs) i dolazak Znak Bogorodičinog sina (molimo pogledajte ako nisu upoznati) da su postojala određena proročanstva o ovoj osobi koja dolazi. Psalam 132 od Zabura dodaje pravilo da bi ‘Hrist’ bio iz loze Poslanika i kralja Davuda (=David – sallallahu alejhi ve sellem). Tako ‘brava’ postaje sve preciznija dok čitamo proročke pasuse kroz Stari zavjet. Zabur se ne završava ovim proročanstvima. To nam govori mnogo detaljnije šta bi Mesih bio i šta bi radio. Nastavljamo kroz zabur.

Download PDF of all the Signs from Al Kitab as a book