
Sweet Publishing , CC BY-SA 3.0 , putem Wikimedia Commons-a
Šta Biblija kaže o okolišu i našoj odgovornosti prema njemu? Mnogi misle da se Biblija bavi samo etničke morale (knp. nemoj da lagati, varati ili krasti). Ili se možda to odnosi samo na zagrobni život u raju. Ali odnos između čovječanstva, Zemlje i života na njoj, zajedno s našim odgovornostima, predstavljen je odmah na prvoj stranici Biblije.
Biblija navodi da je Bog stvorio čovječanstvo na Njegovu sliku. U isto vrijeme, On je čovječanstvu dao i svoj prvi zadatak. Kao što Biblija bilježi:
26 ‘ I Bog reče: “Stvorimo čovjeka po svojoj slici, nama sličnog. Neka vlada ribama morskim i pticama nebeskim, i nad stokom, zemljom cijelom te svim gmazovima što puze zemljom.”
27 ‘ Tako Bog stvori čovjeka
po svojoj prilici,
po slici Božijoj On ga stvori;
stvori ih kao muško i žensko. ‘
28 ‘ I Bog ih blagoslovi, i reče: „Plodite se i množite, zemlju napunite, sebi je potčinite; i vladajte ribama morskim i pticama nebeskim, i svim živim što se miče na zemlji!” ‘
Postanak 1:26-28
Bog zadržava vlasništvo
Neki su pogrešno shvatili naredbe ‘pokoriti’ i ‘vladati’ kao da impliciraju da je Bog dao svijet čovječanstvu da s njim radi šta želi. Stoga smo slobodni da ‘vladamo’ Zemljom i njenim ekosistemima po svom hiru i mašti. Na ovaj način razmišljanja, Bog je od samog početka oprao ruke od svog stvaranja. Zatim nam ga je dao da radimo šta želimo.
Međutim, Biblija nikada ne navodi da čovječanstvo sada ‘posjeduje’ svijet i da s njim radi što želi. Mnogo puta kroz Bibliju Bog tvrdi da je on trajno vlasnik svijeta. Razmotrite šta je Bog rekao preko Mojsija oko 1500. godine prije nove ere.
5 ‘ Ako sada uistinu poslušate Moj glas i pokorite mu se, i ako čuvate Moj savez onda ćete od naroda svih biti Moja posebna svojina, jer čitava je zemlja Moja.’
Izlazak 19:5
I preko Davida oko 1000. godine prije nove ere
10 ‘ Jer sve su životinje šumske Moje,
mnoštvo je zvijeri u gorama.
11Poznajem sve ptice na planinama,
Moje je sve što se miče u poljima. ‘
Psalmi 50:10-11

Sam Isus je učio da Bog i dalje aktivno istražuje stanje životinja na ovom svijetu i da o njemu detaljno zna. Kao što je učio:
29 ‘ Ne prodaju li se vrapci po dva za novčić? Ipak nijedan ne padne na zemlju bez dopuštenja vašega Oca. ‘
Matej 10:29
Mi smo menadžeri
Precizniji način razumijevanja uloga danih čovječanstvu jeste da nas smatramo “menadžerima”. Isus je ovu sliku mnogo puta koristio u svojim učenjima kako bi opisao odnos između Boga i ljudi. Evo jednog primjera,
1 ‘ Isus ispriča učenicima ovu pripovijest: „Imao neki bogataš upravitelja kojeg su optužili da mu rasipa imanje. 2 Bogataš ga pozove i rekne mu: Šta to čujem o tebi? Položi račun o svojem upravljanju, jer više ne možeš biti upraviteljem. ‘
Luka 16:1-2
U ovoj paraboli Bog je ‘bogataš’ – vlasnik svega – a mi smo upravitelji. U nekom trenutku bit ćemo ocijenjeni po tome kako smo upravljali onim što On posjeduje. Isus dosljedno koristi ovaj odnos u mnogim svojim učenjima.

Na ovaj način razmišljanja smo poput upravitelja penzionih fondova. Oni ne posjeduju penzione fondove – ljudi koji uplaćuju u njihove penzije su vlasnici. Upraviteljima fondova je delegirano ovlaštenje da investiraju i upravljaju penzionim fondom u korist penzionera. Ako su nesposobni, lijeni ili loše obavljaju svoj posao, vlasnici će ih zamijeniti drugima.
Dakle, Bog ostaje ‘vlasnik’ stvaranja i delegirao nam je autoritet i odgovornost da njime pravilno upravljamo. Stoga bi bilo razborito znati koji su Njegovi ciljevi i interesi u odnosu na stvaranje. To možemo naučiti pregledom nekih Njegovih zapovijedi.
Božje srce za Njegovo Stvorenje otkriveno kroz Njegove zapovijedi
Nakon Pashe i davanja Deset zapovijedi , Mojsije je primio daljnje detaljne upute o tome kako bi se mladi izraelski narod trebao uspostaviti u Obećanoj zemlji. Razmotrite upute koje daju vidljivost vrijednostima u Božjem srcu u vezi s okolišem.
1 ‘ I Gospod reče Mojsiju na brdu Sinajskom: 2 “Poruči Izraelovim sinovima: Kada stignete u zemlju koju ću vam darovati, neka zemlja slavi Gospodu subotu. 3 Šest godina njive zasijavaj i vinograd obrezuj te skupljaj plodove. 4 Ali neka sedme godine zemlja ima svoju subotu odmora, subotu Gospodnju, kada nećeš zasijavati njive svoje i vinograd obrezivati. ‘
Lev. zakon 25:1-4

Sweet Publishing , CC BY-SA 3.0 , preko Wikimedia Commons
Jedinstvena među svim drugim narodima i njihovim praksama u to vrijeme (prije 3500 godina), pa čak i drugačija od one koja se tipično praktikuje danas, ova zapovijest je osigurala da zemlja ostane neobrađena svake sedme godine. Tako je zemlja mogla imati redovan, periodičan ‘odmor’. Tokom ovog odmora, hranjive tvari koje su bile iscrpljene pod teškom poljoprivredom mogle su se nadoknaditi. Ova zapovijest pokazuje da Bog cijeni dugoročnu održivost okoliša u odnosu na kratkoročnu eksploataciju. Možemo proširiti ovaj princip na okolišne resurse poput ribljih zaliha. Ograničite ribolov sezonski ili pauzirajte ribolov dok se prekomjerno izlovljene zalihe ne oporave. Ova zapovijest se primjenjuje kao prošireni princip na sve aktivnosti koje iscrpljuju naše prirodne resurse, bilo da se radi o vodi, divljim životinjama, ribljim zalihama ili šumama.
Ova smjernica se čini ekološki korisnom. Ali vjerovatno se pitate kako su Izraelci trebali jesti u godini kada nisu posijali. To su bili ljudi baš kao i mi i oni su također postavljali ovo pitanje. Biblija bilježi razgovor:
18 ‘ Zato se držite Mojih zapovijedi i čuvajte odredbe Moje te ih izvršavajte; tako ćete sigurno živjeti u zemlji svojoj. 19 I neka vam zemlja pruži plodove svoje da jedete dok se ne zasitite i da bezbjedno živite. 20 A kada upitate: ‘Što ćemo jesti sedme godine kad ne sijemo i ne skupljamo ljetinu?’ 21 Onda znajte da ću šeste godine blagosloviti zemlju da rodi za tri godine; 22 tako da kad osme godine budete sijali, jesti ćete plod raniji sve do godine devete; dok ne rodi nova jedite prijašnje ljetine. ‘
Lev. zakon 25:18-22
Briga za dobrobit životinja
4 ‘ Ne veži usta volu kad vrše. ‘
Pon. zakon 25:4
Izraelci su trebali dobro postupati sa teglećim životinjama. Nisu smjeli uskratiti svojim životinjama koje gaze žito (kako bi ga vršili) da uživaju u plodovima svog truda i rada.
11 ‘ Ne trebam li se ja sažaliti nad Ninivom, tim velikom gradom, u kojem je sto i dvadeset hiljada ljudi koji ne umiju razlikovat desnicu od ljevice, i sila stoke?” ‘
Jona 4:11
Ovo dolazi iz dobro poznate knjige o Joni. U ovoj knjizi, divovsko morsko stvorenje progutalo je Jonu prije nego što je poslušao njegov poziv da propovijeda pokajanje zlim građanima Ninive. Ljut na Boga što su se pokajali od njegovog propovijedanja i tako izbjegli Njegov sud, Jona se gorko žalio Bogu. Gornji citat bio je Božji odgovor na njegovu žalbu. Osim što otkriva Božju brigu za narod Ninive, On također otkriva svoju brigu za životinje. Bog je bio zadovoljan što su životinje pošteđene jer su se stanovnici Ninive pokajali.
Sud za one koji štete Zemlji
Knjiga Otkrivenja, posljednja knjiga Biblije, nudi vizije budućnosti našeg svijeta. Prožimajuća tema budućnosti koju predviđa usredotočuje se na nadolazeći sud. Predstojeći sud se pokreće iz više razloga, uključujući:
18 ‘ Narodi se ljutili, ali dođe Tvoja srdžba i vrijeme da se sudi mrtvima; i da se dadne nagrada Tvojim slugama vjerovjesnicima i svetima, i svima koji se boje Tvoga imena, malima i velikima; i da se unište oni koji su uništavali zemlju. ‘
Otkrovenje 11:18
Drugim riječima, Biblija predviđa da će čovječanstvo, umjesto da upravlja Zemljom i njenim ekosistemima na način koji je u skladu s voljom njenog vlasnika, ‘uništiti zemlju’. To će izazvati sud koji će uništiti krivce.


CC BY-SA 4.0 , preko Wikimedia Commons
Koji su neki od znakova ‘kraja’ da uništavamo Zemlju?
25Pojavit će se znaci na Suncu, Mjesecu i zvijezdama, a na Zemlji će narode pritiskati muka od huke morskih valova.
Luka 21:25b
8Četvrti izlije svoju čašu na sunce. Suncu je dato da vatrom pali ljude. 9Ljude je palila jaka žega, pa su hulili na ime Boga Koji ima vlast nad ovim zlima, i nisu se obratili da Njemu daju slavu.
Otkrovenje 16:8-9
Ovi znakovi zapisani prije 2000 godina zvuče kao porast nivoa mora i povećani intenzitet okeanskih oluja kojima danas svjedočimo kao dio globalnog zagrijavanja. Možda bismo trebali poslušati drevno upozorenje.
Šta možemo učiniti da pomognemo našoj okolini?
Evo nekoliko koraka koje možemo poduzeti kako bismo radili na stvaranju boljeg okoliša:
- Smanjite količinu otpada tako što ćete proizvode što više ponovo koristiti prije recikliranja. Reciklirajte predmete koji se mogu preraditi i ponovo upotrijebiti, kao što su papir, plastika i metal.
- Plastika šteti okolišu, tako da je smanjenje upotrebe plastike jednostavan prvi korak. Možete poduzeti jednostavne korake poput nošenja boce s vodom sa sobom umjesto kupovine vode u plastičnim bocama. Ponovno koristite plastične vrećice za kupovinu. Koristite metalne ili staklene posude za čuvanje hrane. Neke grickalice i hrana su i dalje pakirani s plastikom. Možete pokušati kupiti ih u velikim količinama, a zatim ih pohraniti u posude za višekratnu upotrebu.
- Voda je važan aspekt okoliša. Štedite vodu poduzimajući mjere opreza kao što je zatvaranje slavina kada ih ne koristite. Popravite cijevi i slavine koje kapaju.
- Koristite energetski efikasne proizvode. Na primjer, korištenje energetski efikasnih sijalica nije samo bolje za okoliš (s nižim ugljičnim otiskom), već će vam uštedjeti i troškove energije.
- Koristite javni prijevoz umjesto vlastitog automobila. Ovo nije uvijek najlakši korak jer su daleko praktičniji od hodanja ili vožnje autobusom. Ali pokušajte pješačiti kratke udaljenosti kako biste se malo razgibali i napravili korak u zaštiti okoliša. Ako je vrijeme lijepo, pokušajte voziti bicikl. Kupovina električnih automobila umjesto automobila na fosilna goriva je još jedan način na koji možemo smanjiti emisiju ugljika koju uzrokuju automobili.
- Koristite ekološki prihvatljive proizvode koji ne štete okolišu. To uključuje organsku hranu ili biorazgradiva sredstva za čišćenje.
- Ne bacajte smeće. Zbog bacanja smeća, mnoge vrste plastike dospijevaju u okeane i slatkovodne površine.
- Zapamtite da male promjene mogu napraviti veliku razliku. Koji god korak poduzmete prema zaštiti okoliša, ako ga održavate tijekom cijelog života, to će napraviti razliku.
- Prenesite ove savjete i strategije drugima.
- Educirajte ljude, posebno one mlađe, o okolišu i važnosti njegove zaštite. Društveni mediji su veliki dio naših života. Koristite društvene medije za dijeljenje informacija o ekološkim problemima i kako ih možemo zaštititi.
- Primjenjujte ove preventivne mjere kako biste mogli biti primjer drugima. Ljudi će vjerovatnije usvojiti novu naviku kada vide druge ljude kako je praktikuju.